Norveška

Topla Golfska struja, koja izvire iz Meksičkog zaljeva i stiže do Europe, još je uvijek dovoljno topla da se obale Norveške nikada ne smrznu. I to sve do Nordkappa, najsjevernije točke kopnene Europe.

Država (385.155 km2), koja je vrlo rijetko naseljena (nešto manje od 5 milijuna stanovnika, tj. samo 12 stanovnika po km2), postoji u ovom obliku i veličini od 1905. godine, kada se odvojila od Švedske.

Što se tiče nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, sve vrste pokazatelja svrstavaju Norvešku među prve tri! Zadržali su norvešku krunu i nisu dio Europske unije.

Norveška se nalazi u zapadnom dijelu Skandinavskog poluotoka. Graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom. Kraljevina također uključuje neke arktičke otoke - Spitsbergen i otok Jan Mayen. Osim toga, sačuvala je neke otoke u južnom Atlantiku. Skandinavske planine protežu se kroz središte zemlje (najviša planina je Goldhöpingen - 2469 m), a obala je izuzetno razvedena (2650 km i više od 50 000 otoka i litica) s fantastičnim fjordovima i srednjim fjellovima (visoke ravne visoravni koje su prekrivene snijegom čak i ljeti) koji privlače turiste. Glečeri se na nekim mjestima spuštaju tik do obale.

Uspješno gospodarstvo temelji se na velikim rezervama nafte i plina, bogatim mineralnim nalazištima, šumama, tradicionalno uspješnom ribolovu, međunarodnom pomorskom prometu, hidroelektranama za električnu energiju i visoko razvijenoj industriji. Slično Šveđanima, Norvežani su u 20. stoljeću razvili izniman sustav socijalne sigurnosti koji svim stanovnicima omogućuje vrlo pristojan život. Međunarodni indeks ljudskog razvoja između 2001. i 2006. godine smjestio je Norvešku na 1. mjesto u svijetu. Međutim, prema Svjetskom indeksu mira, ona već dugo doseže samo 1. mjesto.

Norvežani su Germani, govore norveški, a oko 20 000 Sami naroda govori vlastitim jezikom, koji je sličan finskom (pokrajina Finnmarki). Po vjeroispovijesti su uglavnom protestanti. Očekivano trajanje života jedno je od najviših u svijetu (76 godina za muškarce i 82 godine za žene).

Povijesni izvori u Norveškoj sežu do 3000. godine prije Krista, kada su ljudi kamenog doba otkrili vrijednost sigurnih fjordova za svoja ribarska sela i uspješan ribolov u Atlantiku.

Norveški Vikinzi bili su teror Islanda, Engleske, Grenlanda, Danske u 9. i 10. stoljeću, pa čak su plovili i do Amerike (obale današnje Kanade). Međutim, Danci su također osvajali norveške regije tu i tamo. U 11. i 12. stoljeću širili su kršćanstvo i ubrzo je osnovana Trondheimska biskupija koja je počela graditi drvene crkve, koje su i danas simbol Norveške.

Danska kraljica Margareta I., udovica norveškog kralja, koji je bio sin švedskog kralja, ujedinila je 1397. godine Norvešku, Dansku i Švedsku u takozvanoj Kalmarskoj uniji. Godine 1523. Švedska se odvojila, a Norveška je dugo ostala danska provincija. Godine 1814. Danska je poražena od Napoleona i Norveška je cijelo stoljeće zauzeta Švedskom. U to vrijeme nacionalna svijest u Norveškoj je uvelike ojačala, te su se 1905. odvojili. Tada su plebiscitom odlučili očuvati monarhiju i okrunili danskog princa Haakona IV. za svog kralja.

Tijekom Prvog svjetskog rata Norveška je ostala neutralna, ali tijekom Drugog svjetskog rata okupirala ju je nacistička Njemačka i napala Englesku s njezinih obala i vodom i zrakom. Nakon rata Norveška je zauzela neutralan stav, a na plebiscitu je stanovništvo odbacilo članstvo u Europskoj uniji, ali je članica EFTA-e i NATO-a, kao i drugih međunarodnih organizacija. Također je članica Schengenskog sporazuma.

Norveška je ustavna monarhija u kojoj je kraljevska obitelj izuzetno popularna (kralj je predvodio pokret otpora tijekom Drugog svjetskog rata, prijestolonasljednik je osvojio olimpijsku medalju za jedrenje između dva rata, a sadašnji kralj Harald poznat je po svojoj skromnosti i visokom moralu.)

Pa zašto doći s nama u Norvešku?

• Nordkapp na krajnjem sjeveru iznimno je mjesto kamo ljeti idemo vidjeti ponoćno sunce i "kraj" našeg kontinenta.
• Fjordovi i fjordovi; ili plovidba fjordom brodom, nordijsko hodanje beskrajnim fjordovima (ljeti prekriveni mahovinom i lišajevima, a snijeg se tu i tamo zadržava cijele godine)
• obilazak vikinškog broda u Gokstadu, uvid u život hrabrih i osvajačkih Vikinga
• Oslo – Gradska vijećnica s dva tornja, Kraljevska palača, skijalište Holmenkollen, Muzej Vikinga, neobičan parlament
• Trondheim – poznata katedrala Nidaros, mjesto krunjenja norveških kraljeva, skromna kraljevska rezidencija, najprijateljskiji norveški grad prema mišljenju lokalnog stanovništva, sveučilišta, muzeji, galerije
• Arktička katedrala u Tromsøu
• Lofoti – arhipelag slikovitih sela gdje se u fotografiju zaljubljuju čak i oni koji nikada nisu bili zainteresirani za ovaj hobi
• Bergen sa svojim starim gradskim središtem - uvrštenim na UNESCO-ov popis svjetske baštine, domom skladatelja Edvarda Griega, tržnicama ruža i ribom, mediteranskim bojama i vječnom kišom...